Plastični otpad i reciklaža U Europskoj uniji

 

Manje od trećine plastičnog otpada reciklira se u Europi. Više činjenica i brojki o plastičnom otpadu i reciklaži u EU-u pronađite u infografici.

Proizvodnja plastike u svijetu eksponencijalno je narasla zadnjih desetljeća, od 1,5 milijuna tona 1950., na 322 milijuna tona 2015., a sukladno s tim narasla je i količina plastičnog otpada. Europska unija već je poduzela mjere za smanjenje plastičnog otpada, ali što se događa s otpadom koji se proizvodi bez obzira na mjere i kako povećati recikliranje?

 

Upravljanje otpadom u Europi

Spaljivanje je najkorišteniji način za obradu plastičnog otpada u Europi, nakon čega slijedi odlaganje pod zemljom. Samo 30 posto proizvedene plastike se prikuplja za recikliranje, a stopa reciklaže razlikuje se značajno od jedne do druge države članice, kao što prikazuje infografika.

Polovica plastike koja se prikuplja za recikliranje obrađuje se u stranim zemljama izvan Europske unije. Razlozi za izvoz uključuju nedostatak kapaciteta, tehnologije ili novca za lokalnu obradu. Ranije se značajna količina plastičnog otpada slala u Kinu, ali nakon što je na snagu nedavno stupila kineska zabranu uvoza plastike, sve je hitnije pronaći drugačije rješenje.

Niska stopa recikliranja plastike u EU-u znači velike gubitke za gospodarstvo i okoliš. Prema procjenama, 95 posto vrijednosti plastičnog materijala izgubi se zbog kratkoročnog jednokratnog korištenja.

Svake godine proizvodnja i spaljivanje plastike globalno emitira otprilike 400 milijuna tona CO2, što bi se moglo smanjiti boljim postupcima recikliranja.

Problemi s reciklažom plastike

Glavni problemi zbog kojih se ne reciklira dovoljno su svojstva i cijena plastičnih proizvoda. Obrada plastike zahtijeva velike količine plastike za recikliranje, koja se proizvodi po kontroliranim uvjetima i uz konkurentnu cijenu.

Međutim, s obzirom da se plastika jednostavno može prilagoditi potrebama proizvođača, različitost materijala komplicira postupak reciklaže i čini ga skupljim i utječe na kvalitetu završnog proizvoda. Zbog toga je potražnja za recikliranom plastikom samo šest posto ukupne potražnje za plastikom u Europi.

Kako povećati reciklažu

Zastupnici su podržali Strategiju za plastiku u rujnu 2018. u kojoj se traži da sav plastični otpad bude moguće reciklirati do kraja 2030. To znači da je potreban bolji dizajn proizvoda, ali i postavljanje mjera za poticanje tržišta za recikliranu plastiku.

Mjere uključuju:

• Kontrolu standarda za sekundarnu plastiku
• Poticanje certificiranja kako bi se stvorilo povjerenje između industrije i potrošača
• Uvođenje obveznih pravila za minimum udjela recikliranog materijala u proizvodima
• Poticanje država članica da razmisle o smanjenju PDV-a na reciklirane proizvode

Istovremeno Parlament je potaknuo mjere za smanjenje plastičnog otpada:

• Zabranu na određenu plastiku za jednokratnu uporabu
• Smanjenje korištenja plastičnih vrećica

Također je pozvao Komisiju da osmisli daljnje djelovanje u pogledu zabrane mikroplastike.