OBRADA KOMUNALNOG OTPADA Spalionica

  

 

 

 

 

 

 

 

Cjelovit sistem upravljanja otpadom podrazumijevaobraduneizdvojenogotpada prije konačnog odlaganja na deponiju. 

Postojicijelinizrazličitihmehaničkih,biolođkihitermičkihpostupakaobradeotpada. 

Termičkipostupciosiguravajuviđestrukosmanjenje volumena otpada čime se smanjuje potreba za novim deponijama. Izgaranje, odnosno spaljivanje otpada, dosada je u svijetu najčeđăe koriđtena tehnologija termičke obrade komunalnog otpada.Ponačinuradaspalionicaotpada je vrlo slična termolektrani.

 

Obično se u spalionicama proizvodi i električnaenergija,aopremljenjesumodernim uređajima za čišćenje dimnih plinova. Najviše takvih postrojenja je u razvijenim državama svijeta, prvenstveno u Japanu, SAD i Zapadnoj Evropi. Razlog leži u tome što se radi o ekološki naprednim tehnologijama koje su relativno skupe i zahtjevnekadjeupitanjusastavkomunalnog otpada. Traži se da on ima što većuogrijevnuvrijednostištomanjiprocenat vlage.

 

OBRADA KOMUNALNOG OTPADA

DEPONIJE OTPADAKucni otpad koji nije recikliran mora biti odložen na deponiju otpada. U Bosni i Hercegovini egzistiraju tri vrste deponija otpada:deponijekojesunastaleneodgovornim odlaganjem i bacanjem otpadaka uz rijeke i izletišta, zatim deponijekojezvanicnokoristekomunalna preduzeca, iako se na njima ne primjenjuju nikakve mjere zaštite okoliša i, konacno, sanitarne deponije koje se grade u novije vrijeme za potrebe vecihregijaikojeuglavnomneugrožavaju okoliš.Smetljišta, “divlja” odlagališta, neuredene deponijeOtpad odložen na smetljištima, odnosno neuredenimdeponijamadirektnougrožavaokolišiljudskozdravlje.Opasnostiidrugeneugodnostisuvišestruke i to od:-širenja zaraznih bolesti koje mogu prenositiglodari, insekti i druge životinje,-smrada, prašine i dima,-procjednih voda iz deponije koje su veoma opasan zagadivac okoliša,-emisija deponijskih plinova.

 

Komunalni otpad sa deponije biološki je vrlo aktivan. Kao posljedica te aktivnosti nastaje deponijski plin sastavljen najvećim dijelom od metana i ugljendioksida. Zbog toga na takvim deponijama uvijek postoji opasnost od eksplozija i požara. Deponijski plin je i jedan od uzročnika stvaranja takozvanog “efekta staklenika” koji djeluje na promjenu klime. Procjedne vode iz deponija su naročito opasnizagađivači.Oborinske,podzemne i površinske vode, kao i one koje su na deponiju dospjele sa smećem, po pravilu su zagađene teškim metalima i različitim organskim otrovima (pesticidi, fenoli, dioksini i sl.). Procjedne vode odlaze u okolinu i zagađuju podzemne vode ugrožavajući i izvore pitke vode.

 

OBRADA KOMUNALNOG OTPADASanitarne deponije kao uredena odlagališta otpadaSanitarne deponije su daleko sigurnije za okolinuinajboljemogucerješenje.Sanitarna deponija sa svih strana mora biti dobro izolovana od okoline.To se postiže tako što se ispod, sa strane i iznadodloženogotpadapostavljajunepropusni slojevi sačinjeni od folija, gline i sl. Otpad se teškim mašinama,kompaktorima, sabija i prekriva inertnim materijalom. Obavezno mora postojati i drenažni sistem za prikupljanje procjednih voda i deponijskog plina. Procjedne vode se moraju pročistiti pa tek onda ispustiti u okoliš. Deponijski plin može biti iskorišten zaproizvodnjuelektričneitoplinskeenergije kao što je to slučaj na Gradskoj deponiji u Sarajevu. Sanitarno odlagalište je posljednja faza u cjelovitom sistemu upravljanja otpadom. Ne može se izbjeći, ali stalnotrebatežitiizbjegavanjuismanjivanju otpada!